„Bez rješavanja pitanja nestalih osoba nije moguće izgraditi demokratsko društvo, jer je ovo pitanje jedno od temeljnih ljudskih prava. Također, bez rješavanja boli i trauma članova porodica nestalih osoba, nemoguće je ostvariti pomirenje i izgraditi dobrosusjedske odnose“, kazao je Marko Jurišić, predsjedavajući Kolegija direktora Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine, tokom obraćanja na međunarodnoj konferenciji u okviru Bakunskih dijaloga pod nazivom „Ujedinjavanje napora i jačanje saradnje u rješavanju sudbine nestalih osoba“.

Istakao je da je u Bosni i Hercegovini riješeno 25.550 slučajeva nestalih osoba, uz ogromne napore, tokom perioda od 30 godina.

„U svom radu nismo se mogli osloniti na iskustva i dobre prakse drugih zemalja koje su prošle kroz ista ili slična ratna stradanja. Bili smo prisiljeni sami kreirati svoj – bosanskohercegovački model rješavanja sudbine nestalih osoba. U tome su nam pomagale međunarodne organizacije, među kojima posebno ističemo Međunarodnu komisiju za nestale osobe. Danas je Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine globalni lider u procesu traženja nestalih osoba. Tako danas, sa Državnom komisijom za ratne zarobljenike, taoce i nestale osobe Republike Azerbejdžan, potpisujemo Memorandum o razumijevanju. Ovaj značajan dokument ima za cilj uspostavljanje formalnog okvira i saradnje s ciljem zajedničkog unapređenja procesa rješavanja pitanja nestalih osoba“, kazao je Jurišić.

„Sada je vrijeme da, u ovom trenutku bjesomučnih ratova, razaranja, kršenja ljudskih prava, ubistava i nestanaka, izvučemo pouke iz dosadašnjih sukoba i ponudimo jedan univerzalni model rješavanja sudbine nestalih osoba, koji će biti primjenjiv u svim zemljama, bez obzira na njihove različitosti. Uvažavajući izuzetnu važnost Bakinskog dijaloga o nestalim osobama i ove međunarodne konferencije, smatram da bi bosanskohercegovački model – čiji je rezultat pronalazak oko 25.550 nestalih osoba – mogao poslužiti kao osnova za kreiranje univerzalnog modela rješavanja sudbine nestalih osoba.“

Prisutnima su se na konferenciji obratili i članovi Savjetodavnog odbora: predsjedavajući Bojan Starčević te članice Midheta Kaloper i Vesna Pavlović.

„Danas sam ovdje i kao sin koji traži istinu, jer iza svake brojke nestalih stoji ime, život i priča koja zaslužuje da bude ispričana i zapamćena. Naše iskustvo u Bosni i Hercegovini nosi lekcije za cijeli svijet. Pokazuje da se, uz upornost, nauku, političku volju i – iznad svega – odlučnost porodica, čak i najveće tragedije mogu rješavati. Pokazuje da potraga za nestalima nije zadatak jedne institucije, jedne vlade ili jednog naroda – to je zajednička odgovornost čovječanstva“, kazao je Starčević.

Midheta Kaloper, članica Savjetodavnog odbora i predsjednica Udruženja žrtava rata iz Foče, kazala je da do danas nije pronašla mir jer nije pronašla svoga brata:

„Naš bol nije političko pitanje. Naš brat, naša sestra, majka, otac, sin – nisu statistika. Oni su ljudi. A mi koji ih tražimo nismo samo žrtve, već građani koji traže pravdu. Naša borba nije borba za osvetu, već za istinu i pravdu. Zato danas, s ovog mjesta, želim poručiti svima: osnažite saradnju među zemljama i institucijama, podržite porodice – jer mi ovaj gubitak živimo svaki dan. Ne dozvolite da politika uspori ili zaustavi ono što mora biti humanitarni prioritet“, kazala je Kaloper.

Vesna Pavlović je u svom obraćanju kazala kako dolazi iz Bugojna, malog grada u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, iz reda hrvatskog naroda.

„Danas ovdje pred vama stojim ne kao govornik, već kao sestra – sestra Jadranka Gvozdena, koji je nestao prije više od trideset godina. Ni danas nemam mjesto na kojem mogu zapaliti svijeću. Porodice u Bosni i Hercegovini najviše su doprinijele prikupljanju materijalnih dokaza i utvrđivanju istine o svima koji su stradali, jer su bile najistrajnije i najupornije. Naše iskustvo pokazuje da vlasti, institucije, domaće i međunarodne organizacije, zajedno s porodicama, mogu biti istinski partneri, te da njihova saradnja može dovesti do boljih rezultata u traženju nestalih osoba“, kazala je Pavlović.

Na kraju ove međunarodne konferencije, u kojoj su učestvovali predstavnici 43 zemlje, međunarodne organizacije i eksperti, a na kojoj značajnu ulogu ima i Bosna i Hercegovina, usvojena je zajednička deklaracija s ciljem podizanja javne svijesti o problemu nestalih osoba te uspostavljanja globalnih standarda i mehanizama saradnje u cilju rješavanja njihove sudbine.

Također, učesnici su nakon konferencije boravili i u regiji Karabah u kojoj je, nakon sukoba sa Armenijom, nestao najveći broj osoba. U Azerbejdžanu tokom sukoba sa Armeijom nestalo je 3.990 osoba. Do sada je pronađeno 29 grobnica i identifikovana je 251 žrtva. Učesnici konferencije su posjetili mjesto nedavno otkrivene masovne grobnice u selu Balligaya, u okrugu Aghdara. Prema preliminarnim podacima, pronađeni su posmrtni ostaci više od deset osoba za koje se vjeruje da pripadaju azerbejdžanskim vojnicima.